01

2500 godina vinske povijesti

U 5. stoljeću prije Krista, stari grčki doseljenici zasadili su vinovu lozu na dalmatinskim otocima – Hvaru, Visu i Korčuli. Starogradsko polje na Hvaru, najstariji kontinuirano obrađivani vinograd na svijetu koji datira od 400. godine prije Krista, uvršteno je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

U srednjem vijeku, trgovina s Mletačkom Republikom je cvjetala, a hrvatska vina su se preko Jadranskog mora proširila cijelim Sredozemljem. Krajem 19. stoljeća filoksera (vinova uš) nanijela je veliku štetu, ali DNA autohtonih sorti i dalje se čuva.

Hrvatska vina u brojkama: 4 glavne vinske regije, više od 300 zemljopisnih oznaka, više od 130 autohtonih sorti, više od 800 vinarija. Većina proizvodnje otpada na bijela vina.

02

Otkriće koje je iznenadilo svijet — dom zinfandela

Zinfandel, poznat kao simbol Kalifornije, zapravo ima svoje korijene u Hrvatskoj. Godine 2001., dr. Carole Meredith s Kalifornijskog sveučilišta Davis i tim istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu, dokazali su da je stara sorta grožđa "Crljenak Kaštelanski", otkrivena u Kaštelima u Dalmaciji, genetski identična zinfandelu.

Najstariji naziv za ovu sortu je "Tribidrag". Zabilježen je u dokumentima iz 1444. godine, što je daleko starije od talijanskog Primitiva (prvi put spomenutog 1799.) i kalifornijskog Zinfandela (prvi put spomenutog 1837.).

Priča o DNA: Plavac Mali, najvažnija crvena vinska sorta u Hrvatskoj, nastao je prirodnim križanjem Tribidraga (=Zinfandela) i Dobričića. Ako volite zinfandel, sigurno ćete zavoljeti hrvatska vina!

03

Slavonija i Podunavlje — Kraljevstvo bijelih vina

Klima: Tipična kontinentalna klima. Hladne zime i vruća ljeta. Plodne ravnice okružene trima velikim rijekama – Dunavom, Dravom i Savom, s blago valovitim vinogradima.

Glavna sorta: Graševina – najraširenija bijela sorta grožđa u Hrvatskoj. Čini oko 22% ukupne proizvodnje. Poznata i kao Welschriesling. Moguć je širok raspon stilova, od svježih i osvježavajućih do raskošnih i punih vina.

Ostale sorte: Rajnski rizling, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Traminac. Od crnih, Frankovka.

Posebno vino: Dobra ravnoteža kiselosti Graševine čini je pogodnom i za odležavanje, a proizvode se i kasne berbe te ledena vina. Preporučuje se i Japancima koji vole slatka vina.

04

Hrvatsko Zagorje — Riznica pjenušaca i autohtonih sorti

Klima: Hladna kontinentalna klima. Vrlo hladne zime i umjerena ljeta. Padine brežuljaka osiguravaju dovoljno sunca i prozračnosti, što rezultira vinima visoke arome i kiselosti.

Glavne sorte: Škrlet — autohtona sorta Hrvatskog Zagorja. Daje svježa, mineralna bijela vina. Pušipel i Kraljevina su također tradicionalne sorte.

Izdvojeno: Plešivica, regija oko glavnog grada Zagreba, brzo postaje poznata po pjenušavim vinima proizvedenima tradicionalnom metodom vrenja u boci.

Od crnih sorti, uzgaja se Pinot Noir, koji se odlikuje elegantnim stilom zahvaljujući hladnijoj klimi.

05

Istra i Kvarner — Sveta zemlja narančastih vina

Klima: Jedinstveno okruženje gdje se spajaju mediteranska klima i alpski hladni zrak. Crvena zemlja bogata željezom (terra rossa) vinima daje jedinstvenu mineralnost. Prostire se na oko 4000 hektara vinograda.

Kraljica bijelih — Malvazija Istarska: Druga najrasprostranjenija sorta u cijeloj Hrvatskoj. Arome komorača, dunje, meda, marelice i začina. Moguć je raznolik izražaj, od svježeg stila fermentiranog u inoksu do narančastih vina dugih maceracija.

Kralj crvenih — Teran: Tradicionalna sorta koja je u 19. stoljeću činila oko 90% istarskih vinograda. Note šumskog voća, ljubičica i dimljenog mesa. Karakterizira ga visoka razina tanina, a svoj pravi potencijal razvija nakon nekoliko godina odležavanja.

Preporuka za Japance: Istra je uporište biodinamičkog uzgoja i narančastih vina. Ako volite prirodna vina koja su sve popularnija u Japanu, Istra je nezaobilazna regija.

06

Sjeverna Dalmacija — Malo poznata regija crnih vina

Klima: Topla mediteranska klima. Jedinstven terroir između mora i planina oko Šibenika stvara snažna, ali sofisticirana vina.

Izdvojena sorta — Babić: Autohtona crvena sorta Sjeverne Dalmacije. Daje kompleksna i robusna vina punog tijela, a u posljednje vrijeme bilježi sve veći međunarodni ugled.

Izdvojena bijela sorta — Debit: Bijelo vino zlatne boje s notama bilja. Ugodna citrusna kiselost, a odležavanjem se razvija u okuse koji podsjećaju na vermut.

Maraština je također popularna bijela sorta u ovoj regiji, karakterizirana bogatom teksturom i uravnoteženom svježinom.

07

Srednja i Južna Dalmacija — Vrhunac hrvatskog vinarstva

Klima: Topla mediteranska klima. Kamenit teren, otoci i brežuljci stvaraju bezbroj mikroklima, a terroir određuje karakter vina.

Kralj crnih — Plavac Mali: Ime znači "mali plavi", što se odnosi na sitne, tamnoplave bobice. Okusi kupine, tamne trešnje, crnog papra, smokve i začina. To je snažno, puno vino s visokim udjelom alkohola i tanina.

Dingač — prva hrvatska apelacija: Vrhunski Plavac Mali koji potječe sa strmih južnih padina poluotoka Pelješca. Prvu zaštitu oznake izvornosti u Hrvatskoj dobio je 1961. godine. Od grožđa ekstremno dozrelog zahvaljujući bijelom kamenju i odrazu sunca s Jadranskog mora, proizvode se bogata i raskošna vina.

Informacija za ljubitelje vina: Vinogradi Dingača imaju nagib od 20 do 34 stupnja. Sve se bere ručno. To je regija s najskupljim kultnim vinima u Hrvatskoj.

08

Otočka vina — Raj autohtonih sorti na moru

Hrvatski otoci, zahvaljujući izoliranom okruženju različitom od kopna, sačuvali su brojne autohtone sorte koje se nalaze samo ovdje u svijetu.

Pošip — s otoka Korčule: Note jabuke, vanilije, citrusa i badema. Suho i puno. Jedna od sorti koju je legendarni vinar Miljenko Grgich (pobjednik "Pariške presude" 1976.) odabrao nakon povratka u Hrvatsku.

Grk — rijetka sorta s otoka Korčule: U svijetu se uzgaja na manje od 20 hektara. "Najženstvenije grožđe" jer cvate samo ženskim cvjetovima pa ga je potrebno saditi u blizini drugih sorti radi oprašivanja. Delikatne arome bijelog papra, dinje i bilja.

Ostala otočka blaga: Vugava (=otok Vis), Bogdanuša (=otok Hvar) — čekaju vas jedinstvena vina koja se mogu kušati samo na tim otocima.

09

Hrvatska vinska kultura i kako uživati

Podrum: U Hrvatskoj je ukorijenjena kultura da gotovo svaka obitelj proizvodi vlastito vino. Ako vas pozovu u obiteljski podrum, to je znak najvećeg gostoprimstva.

Gemišt: Popularan koktel u kontinentalnom dijelu, bijelo vino + mineralna voda. Omiljen je hrvatski napitak za uživanje na terasi u vrućim ljetnim danima. Na obali je uobičajena i "Bevanda", mješavina crnog vina i vode.

Sljubljivanje s hranom: Bijela vina (Pošip, Malvazija) odlično idu uz svježe jadranske plodove mora. Crvena vina (Plavac Mali) uz janjetinu ispod peke ili gulaš. Teran se izvrsno slaže s istarskim jelima s tartufima i sirevima.

Japanska kultura koja cijeni "harmoniju hrane i pića" i hrvatska vinska kultura iznenađujuće su slične.

10

Vodič za posjet vinarijama za japanske turiste

Najbolje vrijeme: Berba (Berba) u rujnu i listopadu je najuzbudljivija. Neke vinarije nude i iskustva poput gaženja grožđa. Svibanj i lipanj su također preporučljivi zbog lijepog vremena i manje gužve.

Etiketa degustacije: Hrvatski vinari, čak i oni veći, imaju obiteljsku atmosferu. Nazdravite s "Živjeli!" tijekom degustacije i osmijeh vlasnika je zagarantiran.

O rezervacijama: Za manje obiteljske vinarije rezervacija je obavezna. Kontaktirajte ih unaprijed putem e-maila ili WhatsAppa. Engleski se uglavnom govori.

Pravila za suvenire: Za uvoz alkohola iz EU u Japan, do 3 boce od 760 ml su oslobođene carine. Ponesite kući svoje omiljene autohtone sorte!